Restauracija konkatedralnih orgulja u Osijeku

U ponedjeljak, 18. rujna, istovremeno s početkom restauracije đakovačkih orgulja započeo je velebni projekt obnove konkatedralnih orgulja u Osijeku.

Orgulje u konkatedrali izradilo je Salzburški graditelj orgulja Hans Mauracher, a svečana kolaudacija upriličena je 5. lipnja 1933. Orgulje obuhvaćaju tri manuala sa 58 tipki i pedal s 30 pedala. Prijenosni sustav je elektropneumatski sa 62 registra. Orgulje imaju 4066 metalnih i drvenih svirala. U to vrijeme je to bio moderan, luksuzni instrument najveći u Kraljevini Jugoslaviji. Tijekom godina osjetljivi dijelovi orgulja su dotrajali pa se pristupa obnovi. Restauraciju orgulja izvela je orguljska radionica Walcker-Mayer godine 1977/78 kada je postavljen i novi sviraonik. Sredinom 90-tih ugrađen je pedal automat i temeljno očišćen instrument. Radove izveo fra Gabrijel Posavec iz Zagreba.

Ratna razaranja devastirala su konkatedralu ali i orgulje. Krov je prokišnjavao, vitraji su bili razbijeni, tako da su osim šrapnela od direktnih pogodaka orgulje i kisnile i bile izložene ekstremnim temperaturama. Uslijed devastacije i dotrajalosti orgulje danas više nisu u funkciji. Poslije domovinskog rata rađeni su parcijalni zahvati na već jako oštećenom instrument, na žalost bez većih poboljšanja. Radove izveo gosp. Derner iz Feričanaca.

Pripreme za obnovu i restauraciju instrumenta počele su prije 4 godine prikupljanjem ponuda renomiranih orguljskih radionica. Izvođenje radova je povjereno slovenskoj orguljskoj radionici Škrabl iz Rogaške Slatine. Vrijednost radova je procijenjena na tri miliona kuna. Dio sredstava će osigurati Ministarstvo kulture RH, dio Đakovačko-osječka nadbiskupija, a ostatak sama Župa i svi ljudi dobre volje koji su spremni pomoći.

Obnova i restauracija ovako velikog instrumenta izuzetno je zahtjevan i složen posao koji zahtijeva i znatna financijska ulaganja, no sigurno je da će uz pomoć dobrih ljudi Osječani uskoro opet uživati u zvucima kraljice instrumenata.

Završetak obnove je predviđen do Uskrsa 2019. godine.

Dalibor Ratić